Najveća svetska ekonomska vest protekle nedelje naizgled nije imala mnogo veze sa Srbijom. Američki dolar dodatno je ojačao posle odluke Federalnih rezervi da smanji referentnu kamatnu stopu. Ipak, i mi smo osetili posledice, i to zbog duga koji imamo u američkoj valuti.Zato su i političari i ekonomisti ponudili rešenja - šta nam je činiti da nam se dug dodatno ne uveća? Ono što se desilo građanima Srbije zaduženim u švajcarcima, desilo se državi Srbiji koja se zadužila u dolarima - zbog jačanja američke valute, uvećaće se i udeo javnog duga u bruto društvenom proizvodu Srbije.
Najveća svetska ekonomska vest protekle nedelje naizgled nije imala mnogo veze sa Srbijom. Američki dolar dodatno je ojačao posle odluke Federalnih rezervi da smanji referentnu kamatnu stopu. Ipak, i mi smo osetili posledice, i to zbog duga koji imamo u američkoj valuti. Zato su i političari i ekonomisti ponudili rešenja - šta nam je činiti da nam se dug dodatno ne uveća?
Ono što se desilo građanima Srbije zaduženim u švajcarcima, desilo se državi Srbiji koja se zadužila u dolarima - zbog jačanja američke valute, uvećaće se i udeo javnog duga u bruto društvenom proizvodu Srbije.
“Da ste me pitali pre dva meseca, onda bi se verovatno hvalili kako smo tada zbog jačanja evra nešto dobili pa kao tog trenutka nam se smanjio javni dug. Pitanje je vrlo dinamično - pitanje kretanja kursa evra i dolara - i na to pitanje mi ne možemo da utičemo”, kaže Jurij Bajec profesor ekonomskog fakulteta
Srpski dug pokazuje da nas, u trenutnoj situaciji, brine tačno njegova trećina - 39,9% duga nam je u evrima, 33,3% u dolarima. U domaćoj valuti država je zadužena za 21,7%, a u specijalnim pravima vučenja 3,9%. Neznatan deo duga je u švajcarskom franku.
“To gledamo kako da hedžujemo i kako da sebi stvorimo manje problema”, rekao je premijer Aleksandar Vučić.
Stručnjaci kažu da bi "hedžovanje" iliti zamena valute u kojoj dugujemo, mogao biti skup proces, te da je važnije razmišljati šta i kako dalje.
“Ono što je važno za dalje jeste da se država zadužuje, ako već mora da se dalje zadužuje, što više u evrima i, po mogućstvu na domaćem dinarskom tržištu. To je najbolji način osiguranja od kursnih rizika i onda ostaje samo gledanje koliko te košta taj dug kao kamata”, kaže Bajec.
Bajec kaže da je univerzalni savet da se treba zaduživati u onoj valuti u kojoj se najviše trguje i zarađuje.